U prošlom blogu objasnili smo kako otvoriti paušalni obrt u nekoliko koraka. Danas ćemo objasniti kako izabrati djelatnosti, kako odrediti porezni razred te koje su razlike ukoliko otvarate obrt, a zaposleni ste kod drugog poslodavca.

Tko sve može otvoriti paušalni obrt?

Svatko tko nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, te svi oni koji u prethodnom poreznom razdoblju od djelatnosti nisu ostvarili ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn).

Ukoliko tokom razdoblja jedan od dva navedena uvjeta prestane važiti, porezna će ukinuti rješenje o plaćanju paušalnog poreza, te će donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, što sa sobom nosi obvezu vođenja poslovnih knjiga.

Važna napomena je da ne mogu baš sve djelatnosti biti paušalno oporezovane, a to se prvenstveno odnosi na samostalne djelatnosti:

  • samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, kao i druge slične djelatnosti;
  • samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja, kao i druge slične djelatnosti;
  • samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost, kao i druge slične djelatnosti;
  • samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

Riječ je o djelatnostima koje se obavljaju prema posebnim propisima te je za njihovo otvaranje potrebna određena stručna sprema (najčešće VSS), a često je preduvjet i članstvo u stručnim organizacijama.

Utvrđivanje godišnjeg paušalnog dohotka

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se kao razlika između primitaka i 85% primitaka koji se smatraju porezno priznatim rashodima. Navedeno izgleda kako slijedi:

UKUPNI PRIMICI GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK
od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.275,00 kn
od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 1.725,00 kn
od 115.000,01 do 149.500,00 22.425,00 2.242,50 kn
od 149.500,01 do 230.000,00 34.500,00 3.450,00 kn
od 230.000,01 do 300.000,00 45.000,00 4.500,00 kn

Godišnji iznos poreza koji je porezni obveznik obvezan platiti obračunava se primjenom stope od 10% koja je u primjeni od 01.01.2021. (za 2020. bilo je 12%).

Prirez

Uz porez, obrtnik je dužan platiti i prirez, koji ovisi o mjestu sjedišta obrta. Po isteku kalendarske godine, odnosno kako je ranije navedeno, do 15.01. sljedeće godine, obavezno je predati obrazac PO-SD, temeljem kojeg se utvrđuje ukupan iznos vašeg dohotka.

Od 2021. postoji obveza samozaduživanja, prema kojoj porezni obveznici moraju na osnovi predanoga obrasca PO-SD za 2020. godinu sami obračunati ukupnu obvezu paušalnog poreza na dohodak i prireza te utvrditi razliku za uplatu ili povrat po godišnjem obračunu za 2020. godinu.

Paušalni porez i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Doprinosi i obvezna osiguranja

Obrtnici paušalisti kojima je to jedino zanimanje obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja po sljedećim stopama:

– za mirovinsko osiguranje

  • samo I stup – 20%
  • I i II stup – 15% i 5%

– za osnovno zdravstveno osiguranje

  • 16,5%

Osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti jednaka je umnošku prosječne plaće i koeficijenta 0,4.

U 2021. to izgleda ovako:

„PAUŠALISTI“

Osnovica za doprinose za 2021. = 3.672,40 kn

MIO I. stup – 15% 550,86

734,48

(za one samo u I. stupu)

MIO II. Stup – 5% 183,62
Zdravstveno osiguranje – 16,5% 605,95
Ukupno mjesečni doprinosi: 1.340,43
Kako to izgleda ako imamo obrt, a zaposleni smo kod drugog poslodavca?

Poreznim obveznicima koji su zaposleni kod drugog poslodavca te im je obrt druga djelatnost u kojem ostvareni dohodak oporezuju paušalno, Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa te iznos godišnje osnovice, vrste doprinosa i godišnje iznose doprinosa koje je dužan platiti.

Bitne napomene

Ukoliko ste zaposleni kod drugog poslodavca i obavljate istu djelatnost, svakako se pobrinite da imate dozvolu svog poslodavca za obavljanje te djelatnosti, kako ne bi prekršili odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

Skrećemo pažnju i na članak 12. Općeg poreznog Zakona, kojim je propisano „ Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.“.

Stoga je vrlo bitno da svaki obrtnik paušalist bude u mogućnosti dokazati kako ima samostalnost u obavljanju svoje djelatnosti, kako se ne bi izlagao riziku prikrivenog pravnog posla.

 

Ako planirate otvoriti paušalni obrt ili trebate pomoć kroz proces odabira djelatnosti i poreznog razreda, kontaktirajte nas već danas, a naši stručnjaci pomoći će vam kroz cijeli proces.

 

Zanima Vas više?

Pratite nas na našim Facebook i LinkedIn stranicama za još jednostavnih objašnjenja.