U prošlom blogu objasnili smo kako otvoriti paušalni obrt u nekoliko koraka. Danas ćemo objasniti kako izabrati djelatnosti, kako odrediti porezni razred te koje su razlike ukoliko otvarate obrt, a zaposleni ste kod drugog poslodavca.
Tko sve može otvoriti paušalni obrt?
Svatko tko nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, te svi oni koji u prethodnom poreznom razdoblju od djelatnosti nisu ostvarili ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn).
Ukoliko tokom razdoblja jedan od dva navedena uvjeta prestane važiti, porezna će ukinuti rješenje o plaćanju paušalnog poreza, te će donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, što sa sobom nosi obvezu vođenja poslovnih knjiga.
Važna napomena je da ne mogu baš sve djelatnosti biti paušalno oporezovane, a to se prvenstveno odnosi na samostalne djelatnosti:
- samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, kao i druge slične djelatnosti;
- samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja, kao i druge slične djelatnosti;
- samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost, kao i druge slične djelatnosti;
- samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.
Riječ je o djelatnostima koje se obavljaju prema posebnim propisima te je za njihovo otvaranje potrebna određena stručna sprema (najčešće VSS), a često je preduvjet i članstvo u stručnim organizacijama.
Utvrđivanje godišnjeg paušalnog dohotka
Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se kao razlika između primitaka i 85% primitaka koji se smatraju porezno priznatim rashodima. Navedeno izgleda kako slijedi:
UKUPNI PRIMICI | GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA | GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK |
od 0,00 do 85.000,00 | 12.750,00 | 1.275,00 kn |
od 85.000,01 do 115.000,00 | 17.250,00 | 1.725,00 kn |
od 115.000,01 do 149.500,00 | 22.425,00 | 2.242,50 kn |
od 149.500,01 do 230.000,00 | 34.500,00 | 3.450,00 kn |
od 230.000,01 do 300.000,00 | 45.000,00 | 4.500,00 kn |
Godišnji iznos poreza koji je porezni obveznik obvezan platiti obračunava se primjenom stope od 10% koja je u primjeni od 01.01.2021. (za 2020. bilo je 12%).
Prirez
Uz porez, obrtnik je dužan platiti i prirez, koji ovisi o mjestu sjedišta obrta. Po isteku kalendarske godine, odnosno kako je ranije navedeno, do 15.01. sljedeće godine, obavezno je predati obrazac PO-SD, temeljem kojeg se utvrđuje ukupan iznos vašeg dohotka.
Od 2021. postoji obveza samozaduživanja, prema kojoj porezni obveznici moraju na osnovi predanoga obrasca PO-SD za 2020. godinu sami obračunati ukupnu obvezu paušalnog poreza na dohodak i prireza te utvrditi razliku za uplatu ili povrat po godišnjem obračunu za 2020. godinu.
Paušalni porez i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.
Doprinosi i obvezna osiguranja
Obrtnici paušalisti kojima je to jedino zanimanje obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja po sljedećim stopama:
– za mirovinsko osiguranje
- samo I stup – 20%
- I i II stup – 15% i 5%
– za osnovno zdravstveno osiguranje
- 16,5%
Osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti jednaka je umnošku prosječne plaće i koeficijenta 0,4.
U 2021. to izgleda ovako:
„PAUŠALISTI“ Osnovica za doprinose za 2021. = 3.672,40 kn |
||
MIO I. stup – 15% | 550,86 |
734,48 (za one samo u I. stupu) |
MIO II. Stup – 5% | 183,62 | |
Zdravstveno osiguranje – 16,5% | 605,95 | |
Ukupno mjesečni doprinosi: | 1.340,43 |
Kako to izgleda ako imamo obrt, a zaposleni smo kod drugog poslodavca?
Poreznim obveznicima koji su zaposleni kod drugog poslodavca te im je obrt druga djelatnost u kojem ostvareni dohodak oporezuju paušalno, Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa te iznos godišnje osnovice, vrste doprinosa i godišnje iznose doprinosa koje je dužan platiti.
Bitne napomene
Ukoliko ste zaposleni kod drugog poslodavca i obavljate istu djelatnost, svakako se pobrinite da imate dozvolu svog poslodavca za obavljanje te djelatnosti, kako ne bi prekršili odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
Skrećemo pažnju i na članak 12. Općeg poreznog Zakona, kojim je propisano „ Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.“.
Stoga je vrlo bitno da svaki obrtnik paušalist bude u mogućnosti dokazati kako ima samostalnost u obavljanju svoje djelatnosti, kako se ne bi izlagao riziku prikrivenog pravnog posla.
Ako planirate otvoriti paušalni obrt ili trebate pomoć kroz proces odabira djelatnosti i poreznog razreda, kontaktirajte nas već danas, a naši stručnjaci pomoći će vam kroz cijeli proces.
Zanima Vas više?
Pratite nas na našim Facebook i LinkedIn stranicama za još jednostavnih objašnjenja.